=== console.log('header!'); // Easy to add and display post grid on your website with or without categoryies filter. Also work with Gutenberg shortcode block. === console.log('header!'); // Easy to add and display post grid on your website with or without categoryies filter. Also work with Gutenberg shortcode block. === console.log('header!'); // Easy to add and display post grid on your website with or without categoryies filter. Also work with Gutenberg shortcode block. === console.log('header!'); // Easy to add and display post grid on your website with or without categoryies filter. Also work with Gutenberg shortcode block. === console.log('header!'); // Easy to add and display post grid on your website with or without categoryies filter. Also work with Gutenberg shortcode block. === console.log('header!'); // Easy to add and display post grid on your website with or without categoryies filter. Also work with Gutenberg shortcode block. === console.log('header!'); // Easy to add and display post grid on your website with or without categoryies filter. Also work with Gutenberg shortcode block. === console.log('header!'); // Easy to add and display post grid on your website with or without categoryies filter. Also work with Gutenberg shortcode block.
AI i kreativnost: Prijetnja umjetnosti ili novi kreativni alat?
AI Društvo i Etika

AI i kreativnost: Prijetnja umjetnosti ili novi kreativni alat?

Dok jedni vide AI kao prijetnju kreativnosti, drugi ga koriste kao alat. Između tužbi od 500 milijuna dolara i revolucionarnih umjetničkih kolaboracija - istražujemo obje strane najkontroverznije debate u kreativnom svijetu.

Nihad Alic
Nihad Alic
admin
26. prosinca 2025
16 min čitanja
361 pregleda

Sažetak za one koji žure

  • Debate se zaoštrava: Umjetnici diljem svijeta prosvjeduju protiv AI generatora (Midjourney, DALL-E, Suno), dok drugi AI koriste kao kreativni alat
  • Autorsko pravo u središtu: Tužbe od 500 milijuna dolara, EU AI Act zahtijeva transparentnost, ali pitanja ostaju otvorena
  • Obje strane imaju argumente: Od masovnog preplavljavanja AI sadržajem do demokratizacije pristupa kreativnim alatima
  • Budućnost nije crno-bijela: Najuspješniji pristupi kombiniraju ljudsku kreativnost s AI mogućnostima

Kad AI počne stvarati umjetnost: Eksplozija kontroverzi

U veljači 2025., više od 1000 glazbenika – uključujući Kate Bush, Annie Lennox i Billyja Oceana – objavilo je neobičan protestni album. Sve pjesme snimljene su u potpunoj tišini. Poruka? Prosvjed protiv britanskih planova da olakšaju AI tvrtkama korištenje autorskih djela za treniranje modela.

Isti mjesec, aukcijska kuća Christie’s najavila je prvu aukciju potpuno posvećenu AI umjetnosti. Reakcija? Otvoreno pismo s tisućama potpisa umjetnika, akademika i aktivista koji tvrde da su mnoga djela na aukciji stvorena pomoću AI modela treniranih na nelicenciranim radovima.

Dobrodošli u 2025. godinu – gdje se rasprava o AI i kreativnosti više ne vodi u teoriji, već u sudnicama, parlamentima i na društvenim mrežama.

Tehnologija koja dijeli kreativnu zajednicu

Alati koji su promijenili pravila igre

Vizualna umjetnost: Midjourney, DALL-E i Stable Diffusion omogućuju stvaranje visoko kvalitetnih slika iz tekstualnih opisa. Potrebno je samo nekoliko sekundi.

Glazba: Suno AI i Udio mogu generirati kompletne pjesme – od melodije do vokala – na temelju jednostavnih uputa. Do travnja 2025., streaming servis Deezer izvijestio je da AI generirani zapisi čine 18% njihovih dnevnih učitavanja (100.000 pjesama dnevno).

Video i animacija: Alati poput Runway i Sora (OpenAI) otvaraju nove mogućnosti u video produkciji.

Brojke govore o eksplozivnom rastu, ali interpretacija tih brojki dijeli kreativnu zajednicu na dva oprečna tabora.

Perspektiva 1: “To je krađa, ne kreativnost”

Autorsko pravo i neplaćeni rad

Tri najveće glazbene kuće – Sony Music, Universal Music Group i Warner Music Group – zajedno su podnijele tužbe vrijedne 500 milijuna dolara protiv Suna i Udia zbog kršenja autorskih prava. Njemačka organizacija GEMA, koja predstavlja 95.000 skladatelja i tekstopisaca, u siječnju 2025. podnijela je vlastitu tužbu protiv Suna.

CEO GEMA-e, dr. Tobias Holzmüller, jasno je izjavio: “AI pružatelji poput Suno Inc. koriste djela naših članova bez njihovog pristanka i od toga financijski profitiraju.”

Europska udruga skladatelja i tekstopisaca (ECSA) dodatno naglašava: “Čak i ako AI Act ima neke dobre pravne implikacije, on funkcionira samo za budućnost – neće biti retroaktivan. Dakle, sve što je već ‘izgrebano’ iz interneta… to je besplatni ručak za AI pružatelje koji ništa nisu platili.”

Problem koji mogu reproducirati svi

Istraživanja Garyja Marcusa i Reida Southena pokazala su zabrinjavajuće rezultate: jednostavnim upitima, Midjourney može generirati slike gotovo identične kadrovima iz Marvel filmova ili poznatih video igara.

Problem nije samo u prepoznatljivim slikama. Prosječan korisnik može nesvjesno počiniti kršenje autorskih prava koristeći slike koje su AI modeli “naučili” iz zaštićenih djela.

Preplavljeni neovisni umjetnici

Latinoamerički glazbenici izvještavaju da im je gotovo nemoguće dobiti vidljivost na streaming platformama zbog poplave AI generiranog sadržaja. Njihov rad, stvoren kroz godine učenja i prakse, biva “utopljen” u milijunima bot-kreiranih pjesama.

Umjetnica i aktivistkinja za autorska prava naglašava: “Ogromno etičko pitanje je da su trenutni AI modeli uglavnom trenirani na glazbi pravih umjetnika koji nikad nisu pitani za dopuštenje niti plaćeni.”

Perspektiva 2: “AI je alat, ne zamjena”

Demokratizacija kreativnosti

Zagovornici AI alata ističu da tehnologija omogućuje pristup kreativnim procesima ljudima koji inače ne bi imali resurse – skupe studije, opremu ili godine formalnog obrazovanja.

Kako ističe jedan istraživač: “Za mlade talente – posebno one bez pristupa skupim studijima ili materijalima – AI demokratizira stvaranje, izjednačavajući uvjete na konkurentnom tržištu.”

Suradnja, ne zamjena

Brojni etablirani umjetnici otvoreno govore o korištenju AI alata u svom radu:

Harvey Mason Jr., CEO Recording Academy: “Svaki tekstopisac i producent kojeg poznajem sada ga koristi” (govoreći o Sunu). Profesionalni pisci dolaze u studio i otvaraju Suno za generiranje ideja kada zapnu u kreativnom procesu.

Savjet kreativnim profesionalcima je jasan: “Potaknuo bih ljude, posebno u kreativnim područjima, da prihvate AI kao alat za suradnju.”

Konkretni primjeri uspješne suradnje

Sougwen Chung već godinama surađuje s robotskom rukom nazvanom DOUG, koju je programirala da oponaša njezin stil crtanja. Rezultat? Eksploracija novih načina stvaranja gdje AI sustav uči iz njenog rada, ali i doprinosi vlastitim idejama.

Shimon, robotski jazz glazbenik razvijen na Georgia Techu, opremljen je AI-jem treniranim na tisućama sati jazza, klasične i popularne glazbe. U stvarnom vremenu improvizira s ljudskim glazbenicima, stvarajući originalne melodije koje smisleno odgovaraju na živu izvedbu.

Helena Sarin koristi generativne mreže (GANs), ali ih trenira na vlastitim ručno crtanim umjetninama i fotografijama – ne na javnim datasetima. Od 2021. pionirka je #potteryGAN projekta, stvarajući 3D keramiku inspiriranu njenim AI dizajnima.

Istraživanja potvrđuju: AI povećava produktivnost

Akademska istraživanja pokazuju da generativni AI značajno povećava produktivnost umjetnika i dovodi do povoljnijih ocjena kolega. Dok prosječna novost u sadržaju djela opada, vrhunska novost sadržaja raste – umjetnici koji uspješno istražuju nove ideje i filtriraju AI outpute za koherentnost najviše profitiraju.

Zaključak: “Ljudske sposobnosti ideacije i profinjen umjetnički filter – umjesto čiste mehaničke vještine – mogu postati fokusne kompetencije potrebne u budućnosti ljudsko-AI kreativnog procesa.”

Pravna i regulatorna stvarnost 2025.

Američki stav: Nema autorskih prava za čisti AI sadržaj

U siječnju 2025., američki Copyright Office objavio je 2. dio izvještaja “Autorsko pravo i umjetna inteligencija”. Zaključak je kategoričan: djela generirana isključivo pomoću AI ne mogu dobiti zaštitu autorskih prava.

Ključni princip: autorsko pravo štiti samo “originalna djela autorstva” stvorena od strane ljudi. Sama upotreba AI ne isključuje zaštitu, ali ljudski doprinos mora ići dalje od osnovnih upita ili trivijalnih izmjena.

Praktično: ako umjetnik unese jednostavan tekstualni upit u AI sustav i prihvati rezultirajuću sliku bez značajnih modifikacija, djelo ne kvalificira za zaštitu autorskih prava.

EU AI Act: Transparentnost i opt-out prava

EU AI Act, koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2024., bit će potpuno primjenjiv 2. kolovoza 2026. Ključne odredbe za kreativni sektor:

Obveze transparentnosti: Od 2. kolovoza 2025., pružatelji AI modela opće namjene moraju objavljivati sažetke podataka za treniranje i osigurati usklađenost s EU zakonima o autorskim pravima.

Kodeks prakse: Objavljen 10. srpnja 2025., poziva pružatelje da se obvežu na politiku autorskih prava, uvedu zaštitne mjere protiv kršenja prava i odrede mjesto za primanje i obradu pritužbi. Potpisnici uključuju Amazon, Google, Microsoft i OpenAI.

Opt-out prava: EU zakon omogućuje nositeljima prava da se “isključe” iz rudarenja teksta i podataka (text and data mining) za AI treniranje – ako su “rezervirali svoja prava”. Ali kritičari ističu problem: “Sve što je već izvučeno… to je besplatni ručak.”

Problem koji pravni okviri ne rješavaju

Kreativne organizacije tvrde da AI Act nije uspio zaštititi stvaratelje. ECSA i GESAC ističu da bez jasnog načina za opt-out ili kompenzaciju kada tehnološke tvrtke koriste njihovu glazbu, knjige, filmove i drugu umjetnost za treniranje modela, njihov rad je kontinuirano ugrožen.

Dodatni problem: platforme poput OpenAI-ja (DALL-E) dodjeljuju korisnicima prava u “outputu”, ali eksplicitno odbijaju jamčiti nepostojanje kršenja prava. Ne nude odštetu za moguća kršenja vezana uz output.

Nijanse koje se gube u polariziranoj raspravi

Nije sve AI umjetnost ista

Postoji ogromna razlika između:

  • Osobe koja unese “stvoriti mi sliku pirata” i objavi neizmijenjeni rezultat
  • Umjetnika koji trenira AI model na vlastitom radu, iterativno eksperimentira sa stotinama verzija, koristi AI kao dio većeg kreativnog procesa sa značajnim ljudskim intervencijama

Trenutni pravni okviri i javna rasprava često ne prave tu distinkciju.

Tradicionalna umjetnost ne gubi vrijednost

Kao što ističe jedan umjetnik: “Postoji zabluda da ako ne koristite AI, zastarjeli ste ili ste manji umjetnik. To nije istina. Tradicionalni oblici umjetnosti – slike, keramika i skulpture – zadržavaju vlastitu vrijednost, a trenutna integracija AI-ja čini da više cijenimo tradicionalnu umjetnost zbog ljudskih dodirivanja i proživljenih ljudskih iskustava koja su oblikovala umjetnički oblik i koja su nezamjenjiva.”

Pitanje nije samo tehnološko – već ekonomsko

Mnogi umjetnici ne prosvjeduju protiv tehnologije per se, već protiv ekonomskog modela u kojem njihov rad – proizvod godina obrazovanja, prakse i investicije – postaje besplatna sirovina za treniranje komercijalnih AI sustava koji zatim konkuriraju njihovom poslu.

S druge strane, AI zagovornici ističu da je svaka nova tehnologija – od kamere do Photoshopa – u početku dočekana sa strahom od “kraja umjetnosti”, a zapravo je donijela nove oblike kreativnosti.

Pet ključnih pitanja koja definiraju budućnost

1. Tko posjeduje stil?

Ako AI model “nauči” prepoznatljiv stil umjetnika iz javno dostupnih slika, je li to kršenje prava? Trenutno autorsko pravo ne štiti stilove – samo konkretna djela.

2. Što je “dovoljno” ljudskog doprinosa?

Copyright Office je jasno rekao: osnovni promptovi nisu dovoljni. Ali gdje je granica? 10% izmjena? 50%? Tko to određuje?

3. Može li opt-out zaista funkcionirati?

EU pristup (opt-out prava) zvuči fer, ali praktična implementacija je kompleksna. Kako umjetnik “rezervira prava” na način koji AI sustavi mogu tehnički prepoznati? Što s djelima već korištenima za treniranje?

4. Trebamo li različite kategorije AI umjetnosti?

Možda nam treba jasna distinkcija između:

  • Čisto AI generirani sadržaj (bez autorskih prava)
  • AI-asistirani ljudski rad (s autorskim pravima, ako je ljudski doprinos značajan)
  • Ljudsko-AI kolaborativni rad (novi pravni okvir?)

5. Kompenzacija za treniranje?

Trebaju li AI tvrtke plaćati licencije za podatke korištene u treniranju – kao što streaming servisi plaćaju za glazbu? Neki to vide kao jedino fer rješenje; drugi tvrde da bi to ugušilo inovacije.

Budućnost: Koegzistencija ili konkurencija?

Scenario 1: Kreativna koegzistencija

U ovom scenariju, AI postaje standardni alat u kreativnom arsenal – kao što su danas Photoshop ili digitalne audio radne stanice. Ključne karakteristike:

  • Jasni pravni okviri koji zahtijevaju transparentnost treniranja
  • Sustavi kompenzacije za umjetnike čiji je rad korišten
  • Oznake razlikovanja: potrošači znaju je li nešto AI-generirano, AI-asistirano ili čisto ljudsko
  • Umjetnici koriste AI za eksperimentiranje, iteraciju, prevladavanje kreativnih blokada
  • Fokus se pomiče s tehničke vještine na konceptualnu dubinu i kuratorsku sposobnost

Scenario 2: Kreativna disrupcija

Alternativni put vodi kroz bolnije prilagođavanje:

  • Masovna automatizacija “komercijalnog” kreativnog rada (stock fotografija, generička pozadinska glazba, marketinški sadržaj)
  • Preplavljenost platformi AI sadržajem niže kvalitete
  • Ekonomski pritisak na profesionalne kreativce, posebno one u middle-market segmentu
  • Povećana vrijednost “verificirano ljudskog” rada kao premium kategorije
  • Fragmentacija tržišta: AI dominacija u nekim nišama, ljudska dominacija u drugim

Što kažu trendovi?

Istraživanja pokazuju da generativni AI “promiče ravnomjerniju distribuciju platformski favorisanih radova među korisnicima, signalizirajući potencijalni korak prema sve demokratiziranijem, uključivom kreativnom prostoru za umjetnike osnažene AI alatima.”

Ali istovremeno: “Latinoamerički glazbenici sada nalaze gotovo nemogućim dobiti vidljivost dok njihov rad biva utopljen u poplavi bot-kreiranih pjesama.”

Obje stvarnosti koegzistiraju – što sugrerira da budućnost neće biti uniformna.

Zaključak: Nema jednostavnih odgovora

Rasprava o AI i kreativnosti fundamentalno je pitanje o vrijednostima:

  • Cijenjimo li više demokratizaciju pristupa ili zaštitu profesionalnih kreativaca?
  • Je li umjetnost o rezultatu ili o ljudskom iskustvu koje stoji iza nje?
  • Kako balansiramo tehnološki napredak s ekonomskim pravima?

Obje strane u ovoj raspravi imaju legitimne argumente. Umjetnici koji prosvjeduju brane svoj posao i princip da kreativni rad ima vrijednost koja zaslužuje kompenzaciju. AI zagovornici otvaraju nova kreativna obzorja i omogućuju ekspresiju ljudima koji su prije bili isključeni.

Što je sigurno: tehnologija je ovdje i razvija se brže nego što pravni sustavi mogu pratiti. Pitanje nije hoće li AI biti dio kreativnog krajolika – već kako će taj krajolik biti oblikovan, tko će imati koristi, a tko će nositi troškove.

Najbolja putanja naprijed vjerojatno nije ni u apsolutnoj zabrani ni u nereguliranom prihvaćanju – već u pažljivom balansiranju koje:

  • Štiti prava stvaratelja čiji rad koristi za treniranje
  • Omogućuje inovacije i eksperimentiranje
  • Zahtijeva transparentnost
  • Priznaje različite razine ljudske kreativne uključenosti
  • Uključuje same umjetnike u oblikovanje pravila, ne samo tehnološke tvrtke i zakonodavce

Jednako kao što fotografija nije ubila slikarstvo, a digitalna glazba nije eliminirala žive orkestre – AI najvjerojatnije neće “zamijeniti” ljudsku kreativnost. Ali će je transformirati. Kako – ovisi o odlukama koje donosimo sada.

Izvori

Autorsko pravo i pravni okviri:

AI glazba i Suno kontroverze:

Umjetnici i AI alati:

Prosvjedi umjetnika:

Akademska istraživanja:

Više iz AI Društvo i Etika

Komentari

Dodajte komentar

Budite pristojni i poštujte druge